Politička organizacija građana “Naša stranka” organizovala je danas u Mjesnoj zajednici Centar u Sarajevu tribinu “Aerozagađenje – posljedice i rješenja”.
Kako je kazala uvodničarka na tribini prim. dr. Amela Kuskunović, aerozagađenje je problem koji najviše pogađa hronične bolesnike, starije osobe i djecu, zbog čega je neophodno tom problemu pristupiti sistematski.
– Ja sam kao radiolog zadužena za brigu o zdravlju građana Sarajeva i Federacije BiH. Znamo kako zagađen zrak djeluje na respiratorni sistem, organe, dišne puteve, krvne sudove itd. Građani Sarajeva često prihvataju priču da je ovaj grad uvijek bio zagađen jer se nalazi u kotlini i često je pod maglom, ali oni moraju shvatiti da smo u istoj mjeri nezaštićeni na ulicama i u zatvorenim prostorijama. Zbog toga moramo često govoriti o ovom problemu, a ne samo u zimskom periodu kada je on aktuelan – kazala je Kuskunović.
Savjetuje građanima da u ovakvim uslivima učine što mogu da smanje zagađenje i da se zaštite koliko je moguće.
– Postoje jeftini načini zaštite od zagađenja, filteri za dimnjake koji smanjuju zagađenje, da ne govorim o bespravnoj gradnji i automobilima koji ne ispunjavaju nikakve ekološke norme. Nastavit ćemo s ovakvim tribinama i pozivamo građane da nam se pridruže da bi svi shvatili koliko je važno da malim koracima dođemo do rješenja problema aerozagađenja – dodala je.
Arhitekta i profesor na međunarodnom Burch univerzitetu Sanela Klarić ističe da je energetska efikasnost jedan od načina na koji se aerozagađenje u bh. gradovima može smanjiti.
– Prakse koje imamo trenutno u BiH su slične onima iz 90. godina u Evropskoj uniji. Zaostajemo u primjeni novih praksi koje su posebno vezane za zdravlje i okoliš. Ako znamo da ćemo u budućnosti obnoviti objekte i graditi nove koji će imati skoro nulte emisije, onda moramo znati i koje industrije u BiH je potrebno razviti da bi samo proizvodili materijale za takve objekte – ističe Klarić.
Materijali za izgradnji takvih objekata moraju biti prirodni i netoksični, a samim tim će vanjsko i unutrašnje zagađenje biti značajno manje. Klarić naglašava da su današnji objekti građeni bez brige o štednji energije, te da je i to potrebno u budućnosti promijeniti.
