Jedan od ključnih problema u Tuzli je problem komunalne infrastrukture, među kojima je i problem naplate javnog parkinga u ovom gradu – ocijenio je danas istaknuti stručnjak iz područja telekomunikacija profesor Mugdin Mujačić.
Predstavljajući projekt “Pametni grad”, koji za cilj ima rješenje problema parking prostora u Tuzli, Mujačić navodi da je grad Tuzla daleko od tehnoloških standarda kada je naplata javnog parkinga u pitanju. Stoga, poziva da se građanima Tuzle omogući da parking plaćaju karticama ili digitalnim putem, čime bi nivo naplate parkinga itekako porastao.
To bi omogućilo da se cijena parkinga smanji i za stanare i za korisnike, posebno za turiste koji se u ovakvoj naplati parkinga ne snalaze. Oni kod sebe, kaže Mujačić, nemaju ni konvertibilnih maraka, a kamoli kovanica.
– Mi se trenutno nalazimo u četvrtoj tehnološkoj i digitalnoj revoluciji koja mijenja način življenja i posla u cijelom svijetu. Jedna od glavnih stvari u toj revoluciji su takozvani pametni gradovi čiji je osnovni zadatak da građanima omogući da do određenih usluga, za koje je zadužena općinska administracija, građani dolaze na jednostavniji, jeftiniji i efikasniji način – istakao je Mujačić.
Priče o pametnim parkinzima danas su trend u cijelom svijetu. Takve aplikacije omogućavaju vozačima da na najlakši mogući način dođu do slobodnog parkinga te da taj parking plate svim mogućim sredstvima plaćanja. Zadnja solucija plaćanja je gotovinom, odnosno kovanicama.
– Tehnologija plaćanja parkinga u Tuzli je iz 1990. godine koja vam omogućava da parking u 21. vijeku, odnosno 2020. godine plaćate isključivo kovanicama kojih vrlo često nemamo kod sebe. Drugi problem je efikasnost te naplate, odnosno koliko oni koji vrše tu naplatu stignu pregledati one koji su platili parking ili nisu platili. Ne postoji nikakva interakcija između korisnika i onog koji nam pruža uslugu parkinga – pojašnjava Mujačić.
Primjerice, glavni bh. operateri u Bosni i Hercegovini već desetak godina imaju jednostavne mobilne aplikacije putem koje se vrši plaćanje parkinga. Te aplikacije već godinama koriste Sarajevo, Bihać, Cazin, Laktaši, Bijeljina, Prnjavor, Brčko i Banja Luka.
– Primjerice, Banja Luka je nešto veći grad od Tuzle, ali su prihodi od parkinga drastično veći. Banja Luka je prošle godine uprihodovala od parkinga 4,5 miliona KM, a Tuzla 1,6 miliona KM. Od 4,5 miliona KM, 35 posto je plaćeno putem SMS poruka. Osim toga, što je digitalna naplata parkinga efikasna, korisnike i sistem upozorava kada im parking ističe i oni naravno parking ponovo mogu doplatiti. U Tuzli, ako nemate kovanica ili ako se niste sjetili kada vam parking ističe, dobijate blokirano auto takozvanim kandžama – dodaje Mujačić.
Također, navodi da je parking u Tuzli skuplji nego u Banjoj Luci. Građani u Banjoj Luci, u bilo kojoj zoni da se nađu, plaćaju godišnju kartu 50 KM. Cijena parkinga u Tuzli za stanare koji žive u određenoj zoni parkiranja kreće se od 80 do 250 KM. Sve je ovo, podvlači Mujačić, posljedica načina na koji se naplaćuje parking.
