Prošlog mjeseca započela je realizacija trogodišnjeg projekta “ERASMUS+ KA2” – Jačanje kapaciteta za implementaciju dualnog obrazovanja u sektoru visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, koji je prošle godine odobrila i Evropska komisija te u kojem sudjeluju četiri javna univerziteta iz BiH.
Prvi oficijelni sastanak na projektu DUALSCI – Jačanje kapaciteta za implementaciju dualnog obrazovanja u sektoru visokog obrazovanja u BiH održan je polovinom februara na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, a u projektu sudjeluju javni univerziteti iz Mostara, Sarajeva i Istočnog Sarajeva te Zenice.
Nakon višegodišnjih priča i polemika da li treba dualni model studija počeo je prvi zvanični EU projekt na tu temu u sektoru visokog obrazovanja u BiH.
– Dualni modeli podrazumijevaju tijesnu povezanost poslovnog sektora i visokog obrazovanja u realizaciji nastavnog procesa na potpuno novim premisama odvijanja nastave u poslovnim sistemima. To su sistemi koji trenutno ne postoje u akademskom sektoru u BiH, izuzev studija zdravstva, a koje je EU direktivama dizajniran kao dualni model studija – kaže šef Projektnog tima Univerziteta Zenica profesor Darko Petković.
Napominje kako je razvoj novih studijskih programa kao i re-inženjering postojećih, složen i multidisciplinaran proces, ali da bi novi studijski programi trebali biti izraz realnih potreba društva.
– Trebali bi da zadovolje svaku od tri misije univerziteta. Nažalost, sadašnja praksa u BiH, kao i zemljama regiona, često nas demantuje, jer broj studijskih odsjeka daleko premašuje mogućnosti visokoškolske organizacije – ljudskom, finansijskom, infrastrukturnom i drugim ključnim elementima. Zato i ne predstavlja doprinos razvoju niti u jednom segmentu – ističe Petković, koji dodaje kako je veliki broj studijskih programa u BiH “dizajniran i razvijen da se upotpune želje zaposlenih da imaju normu u nastavnom procesu i siguran izvor egzistencije”.
– Najbolji pokazatelj za to su armija nezaposlenih na biroima rada, sa perspektivom da u svojoj oblasti za koju su obrazovane nikada i ne nađu zaposlenje. Nažalost, loši i pogrešno kreirani ishodi učenja ne omogućavaju zaposlenje ni na globalnom tržištu rada, koje je danas još jedan od pokazatelja uspješnosti rada visokoškolske institucije – kaže Petković.
Visokoškolske organizacije u BiH i zemljama regiona, upozorava Petković, godinama sa indignacijom odbacuju koncept dualnog studija kao „korak nazad“ i svođenje univerziteta na nivo „više škole“, koja neće biti prepoznata kao naučno-istraživačka organizacija.
– Međutim, kada se predstave ozbiljni statistički rezultati tog istog naučno-istraživačkog rada i njegove implikacije u društvu, to najčešće predstavlja “prazan bijeli papir” – kaže Petković.
Dualno obrazovanje, odnosno smart-education ili kooperativno obrazovanje, u velikoj se mjeri već godinama primjenjuje u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Danskoj te razvijenim preko-okeanskim zemljama (Kanada, Australija, USA), a u novije vrijeme sve više praktikuju i univerziteti novih članica EU.
Takav model, napominje Petković, traži značajno veći nivo saradnje akademskog sektora i privrede, ali iziskuje i veće obaveze, kao i odgovornosti obje strane, “jer se dio nastavnog procesa sada seli i u fabrike, koje sada nisu mjesto posjete studenata, nego mjesto konkretnog rada studenata”.
UNZE je, kaže Petković, na tom sastanku prezentirao model dualnog obrazovanja na studiju Opšte medicine (Medicinski fakultet) te kao potencijalni model na Odsjeku dizajana i tehnologije u drvopreradi (Politehnički fakultet) i još nekih studija za koje postoji resursna baza kompanija te druge polazne pretpostavke.
Projektni koordinatori na ovom projektu su Univerzitet Novi Sad (Srbija) te EU partneri: University of Applied Sciencies Graz – FH Graz, Duale Hochshule Baden-Wurttemberg Stutgart (Njemačka) i IMH Dual Engineering University School Bilbao (Španija).
